Mozaik – umjetnost koja povezuje stoljeća
Mozaici predstavljaju jedan od najtrajnijih kulturnih izraza ljudske civilizacije. Od drevnih hramova i rimskih vila do suvremenih javnih prostora, oni simboliziraju kontinuitet, ljepotu i jedinstvo. Svaka pločica nosi svoju priču, a njihovo povezivanje u cjelinu odražava način na koji se tijekom vremena grade zajednice i kulture.
Vela Luka njeguje ovu tradiciju već desetljećima. Ključni trenutak dogodio se u kolovozu 1968. godine, kada je mjesto bilo domaćin Prvog međunarodnog susreta umjetnika Vela Luka (9.–31. kolovoza). U vremenu globalnih podjela, ugledni hrvatski i međunarodni umjetnici stigli su s idejom umjetničkog ujedinjenja te stvorili djela koja su obilježila kulturnu povijest mjesta.
Među njima su bili mozaici istaknutih umjetnika poput Kulmera, Kožarića, Delimar, Murtića, Omčikusa, Kantora, Kotika, Mesagiera i drugih. Uz pojedinačna djela nastao je i zajednički mozaik – golub s maslinovom grančicom, univerzalni simbol mira, te grb Vele Luke, koji su postavljeni u javne prostore i šetnice. U to je vrijeme Vela Luka bila snažna i ambiciozna općina sposobna organizirati događaj svjetskog značaja, pretvarajući mjesto u međunarodno umjetničko središte.
Luka Mozaika – od ideje do stvarnosti
Nadovezujući se na ovu baštinu, projekt Luka Mozaika pokrenut je 2017. godine, a prve radionice održane su 2018. u prostoru bivše tvornice Ambalaža, pod okriljem Udruge likovnih stvaralaca Vela Luka. Napušteni industrijski prostor pretvoren je u kreativni atelje i postao mjesto susreta lokalnih stanovnika, djece, turista i umjetnika iz cijeloga svijeta.
U prvoj fazi nastalo je više od 150 metara mozaika, izrađenih od preko milijun tesera. Procijenjena vrijednost prvih 100 metara dosezala je približno 100.000 eura. Do 2025. godine u javni prostor postavljeno je više od 800 metara, a cilj je do 2030. stvoriti najdužu mozaik-šetnicu na svijetu, dugu više od 2,5 kilometara. Ovaj projekt ne donosi samo umjetničku, već i značajnu ekonomsku vrijednost za lokalnu zajednicu i turističku ponudu.
Proces izrade temelji se na lokalnom vapnencu, u kombinaciji s granitom i mramorom u različitim bojama. Kamenje se reže ručno i strojno, polaže na podlogu od brašna i vode, a zatim učvršćuje cementom i čelikom radi trajnosti. Posebno važnu ulogu imao je Dario Miojević, zidar zadužen za rezanje tesera dimenzija 1x1 cm na giljotini – tisuće sitnih kamenih kockica koje su postale temeljni građevni blokovi suvremenih mozaika Vele Luke.
Umjetnici i suradnici
Projekt vodi kipar Ante Marinović, uz Roberta Borovinu i Ivana Mikulandru kao predsjednika Udruge i Sandru Baničević kao koordinatoricu. Inicijativa uključuje lokalne umjetnike, edukatore i kulturne suradnike među kojima su Mario Maričić Kiže, Mladen Barčot, Chris Ray, Cvito Markov, Ante Gugić Kotarac, Ognjen Padovan, Ivo Cetinić, Miljenko Surjan, Tomislav Šeparović, Ivana Surjan, Damir Telenta, Franka Dragojević, Petar Šeparović, Zoran Mirošević i Anđela Šćepanović.
Uz mozaike, ovi autori stoje i iza stvaranja sedam monumentalnih skulptura koje oplemenjuju javni prostor Vele Luke. Danas šetnica ujedinjuje djela lokalnih autora, mozaike nastale kroz projekt Luka Mozaika te radove hrvatskih i međunarodnih umjetničkih velikana iz 1968. godine, stvarajući jedinstveni kulturni kolaž trajne vrijednosti..
Zajednica koja stvara – ekonomija koja podupire
Projekt Luka Mozaika ostvaren je zahvaljujući pokroviteljstvu Općine Vela Luka, podršci lokalnih poduzeća te donacijama privatnih osoba, koje su bile ključne za financijsku održivost i kontinuitet. Ova sinergija javnog i privatnog sektora pokazuje kako umjetnost može postati pokretač ne samo kulturnog, već i gospodarskog razvoja.
Luka Mozaika – umjetnost koja gradi sutra
Luka Mozaika nadilazi umjetničku dimenziju i predstavlja stratešku inicijativu za Velu Luku. Projekt jača identitet destinacije, produžuje turističku sezonu, donosi nove ekonomske učinke kroz korištenje lokalnih resursa te povezuje mjesto s međunarodnim kulturnim mrežama.
Ovaj projekt dokazuje da ulaganje u kulturu i umjetnost donosi višestruke koristi – društvene, ekonomske i strateške.
Za ELISE, Luka Mozaika je primjer kako umjetnost, zajednica i gospodarstvo djeluju ruku pod ruku, oblikujući novu vrijednost i dugoročnu prepoznatljivost za otok Korčulu.
Pogled unaprijed
Projekt Luka Mozaika povezuje baštinu i suvremeno stvaralaštvo. Od velikih hrvatskih i međunarodnih umjetnika koji su 1968. godine pretvorili Velu Luku u međunarodno umjetničko središte, do današnjih radionica koje okupljaju lokalne i međunarodne sudionike, Luka Mozaika ostaje primjer kako umjetnost može biti generator identiteta, gospodarstva i održivog razvoja.
Za ELISE, Luka Mozaika je živi dokaz da sinergija umjetnika, zajednice i gospodarstva može stvoriti kulturni kapital trajne vrijednosti, s potencijalom za globalno priznanje.
Misao za kraj, inspiracija za sutra
Kao glavna javna predstavnica i koordinatorica projekta, Sandra Baničević naglašava:
“Za mene Luka Mozaika nije samo projekt, već životna priča – moj osobni svakodnevni angažman, ali i zajedničko djelo cijele zajednice. Svaka pločica koju postavimo nosi energiju ljudi koji su je dotaknuli, njihovu priču i njihov trag. U tisućama sitnih dijelova skrivaju se sati rada, okupljanja, smijeha, umora, ali i ponosa.
Kada se sve to spoji, nastaje nešto veće od svih nas – djelo koje ostaje budućim generacijama, dokaz da se i u malom mjestu može stvoriti nešto od globalnog značaja. Luka Mozaika mijenja Velu Luku gradeći identitet ukorijenjen u kulturi, zajedništvu i viziji, a ne samo u turizmu i sezonskim aktivnostima. To je naš dar budućnosti – trajna vrijednost utkana u kamen i u srca svih koji su dio ove priče.
Jesmo li to planirali? Ne. Ideja o stvaranju najdužeg mozaika na svijetu došla je gotovo slučajno, kao šala – ali bila je to šala koja nam se svidjela i dovoljno smjela da je slijedimo.“
– Sandra Baničević, koordinator projekta Luka Mozaika
